El Kiram International

Autor:
Kenan Čemo

Izvor: www.znaci.com.

Napomena za kirān i ifrād način obavljanja hadža i umre

Osoba koja na kirān način obavlja hadž i umru, radi sve isto kako je to gore objašnjeno, s tim što je stalno u ihrāmu, sve dok ne obavi i umru i hadž. Drugim riječima, obavit će umru u danima hadža i u istom ihrāmu prijeći na poslove hadža. Ihrāma će se tako osloboditi tek prvi dan Kurban-bajrama.

Osoba koja na ifrād način obavlja hadž i umru, prvo će obaviti hadž u danima hadža a onda i umru ali izvan hadžskih dana. To se obično radi tako da osoba prvo obavi hadž, a onda nakon zadnjeg dana Kurban-bajrama, dok je još u Mekki, ode do granice Harema, a to je periferija Mekke, i tu zanijeti umru, ujedno oblačivši ihrāme za umru. To se obično radi u hazreti Aišinoj džamiji u mjestu et-Ten’īm koje je granica Harema prema strani Medine.

Arefat, visoravan istočno od Mekke

Napomene za žene

Ženi nije dozvoljeno ići na hadž bez mahrema, muške osobe bližega roda (npr. muž, brat, sin, itd.).

U stanju hajza (menstruacije) žena ne smije ulaziti u harem Kabe i činiti tavāf. Ukoliko bi došlo vrijeme da se pođe iz Mekke, a žena bude pod mjesečnicom i još uvijek nije obavila tavāfuz-zijāre, zbog nužde obavit će ga u takvom stanju s tim da se prije okupa. Takva osoba dužna je zaklati i veliko hajvanče.

U Haremu Kabe, zbog velike stiske u danima hadža i izmiješanosti žena s muškarcima, pogotovo što zajedno čine tavāf, žene često zajedno klanjaju s muškarcima, bez perde.

Za razliku od muškaraca, žene:

·        ne oblače ihrāme, tj. nešivenu odjeću, već običnu odjeću koju inače nose,

·        ne izgovaraju telbiju glasno kao muškarci,

·        ne trče između zeleno označenih mjesta prilikom sa’ja na dionici Safa-Merva,

·        ne briju glavu već samo podšišavaju kosu,

·        ne primiču se Hadžerul-esvedu kad kod njega bude muškaraca.

Alejhisselamovo turbe s prednje strane 

Prekršaji i keffareti (iskupi)

PREKRŠAJI KOJI KVARE UMRU I HADŽ:

·        Umra će biti pokvarena ako hadžija imadne intimni odnos prije obavljena bar prva četiri obilaska oko Kabe (dok je u ihrāmu), a uz to je dužan još zaklati ovcu.

·        Hadž će biti pokvaren ako hadžija bude imao intimni odnos prije boravka na Arefatu (dok je u ihrāmu).

PREKRŠAJI ZA KOJE JE POTREBNO ZAKLATI VELIKI KURBAN (GOVEČE ILI DEVU):

·        Velikog hajvana treba zaklati ako se imadne spolni odnošaj nakon boravka na Arefatu a prije obavljenog tavāfuz-zijāreta (glavnog hadžskog tavāfa).

·        Ako tavāfuz-zijāret obavi džunub (ejakulira a ne okupa se) a ne ponovi ga dok je još u Mekki. To vrijedi i za ženu ako ga obavi u stanju hajza (menstruacije).

PREKRŠAJI U IHRAMU ZA KOJE JE POTREBNO ZAKLATI OBIČNI KURBAN (OVCU):

·        Ako izostavi bilo koji vādžib.

·        Ako bi s razjarenom strasti (seksualnom) makar se i dotakao žene.

·        Ako namiriše jedan dio tijela.

·        Ako čitav dan bude nosio šivenu odjeću ili nečim prekrio glavu.

·        Ako obrije četvrtinu glave, oko stidnih mjesta, ispod oba ili samo jednog pazuha, kao i dio tijela iz kojeg se pušta krv (u ovom posljednjem slučaju prema pravnicima Ebu Jusufu i Muhammedu daje se samo sadaka).

·        Ako odreže nokte s ruku ili nogu, ili bar samo s jedne ruke ili s jedne noge.

·        Ako bi došao na Minu prije imama, vođe.

·        Ako umranski tavāf, tavāf po dolasku u Mekku (prvi hadžski tavāf - tavāful-kudūm) ili oproštajni tavāf (tavāfuful-vedā’) obavi džunub. Međutim, ako nanovo, s gusulom, tj., okupavši se, povrati tavāf ispočetka, u tom slučaju obaveza klanja pada s njega.

·        Ako tavāfuz-zijāre (najglavniji hadžski tavāf) obavi bez abdesta (ukoliko nanovo s abdestom ne povrati tavāf ispočetka).

·        Ako ne obavi oproštajni tavāf (tavāfu-vedā’).

·        Ako izostavi tri ili manje obilazaka oko Kabe od tavāfuz-zijāreta, npr. obavi samo pet obilazaka. Isto je i sa sa’jom.

·        Ako obavi tavāf otkrivenih stidnih mjesta a tavāf ne obnovi još dok je u Mekki.

·        Ako spolno opći s ženom nakon obavljena četiri obilaska oko Kabe.

·        Ako bi se obrijao (po izlasku iz ihrāma) u mjestu izvan mekkanskog Harema.

Ovaj kurban može se zaklati kad god se hoće, ali samo u mekkanskome Haremu. Ako se hadž i umra obavljaju na kirān način, u tom slučaju za navedene prekršaje nije dovoljno zaklati jednu ovcu već dvije. S obzirom da je danas skoro nemoguće uživo kupiti kurbana i svojom ga rukom zaklati, kako u Medini, pogotovo u Mekki, to je organizirano uplatama na posebnim mjestima, gdje onda ovlaštene osobe u vaše ime obave klanje u službenim klaonicama. Potvrdu jedne takve uplate od svog organizatora dobije svaki hadžija koji hadž obavlja na temettu’ ili kirān način. Za prekršaj koji zahtijeva dodatnog kurbana mora se ponovo uplatiti i za to dobiti nova potvrda. Hadžija može uplatiti i za kurbana kojeg nijeti kao sadaku. Sve je to moguće obaviti na posebnim štandovima koji liče našim trafikama. Cijena kurbana na hadžu 2006. godine iznosila je 390 saudijskih rijala, što je oko 160 KM. U tu cijenu uračunat je sam kurban, cijena klanja, hladnjičenja, transporta i distribucije.

Izgled potvrde za uplaćeni kurban

Za sljedeće radnje (prekršaje) potrebno je dati sadaku u iznosu od pola sā’a pšenice (jedan sā’ su četiri mudda a jedan mudd čini pregršt čovjeka čije su šake srednje veličine):

Ako bi izostavio bacanje kamenčića na jedno džemre (kad se baca na sva tri džemreta), ili od svakog džemreta koji hitac. Tad za svaki nebačeni kamenčić udjeljuje sadaku u visini pola sā’a pšenice.

Ako obrije manje od četvrtine glave.

Ako odreže manje od pet noktiju, ili pet noktiju ne s prstiju koji su jedan uz drugog.

Ako namiriše dio uda.

Ako bi obrijao drugoga ili mu obrezao nokte.

Ako dio dana bude nosio šivenu odjeću ili glavu bilo čim prekrivao (prema Ebu Jusufu manje od pola dana).

Ako se namiriše, obuče šivenu odjeću, ili obrije, zbog nužde (’uzr), u tom slučaju može birati između:

Da zakolje ovcu (što se mora obaviti u Haremu Mekke).

Da udijeli sadake u iznosu tri sā’a šesterici siromaha (na bilo kojem mjestu).

Da posti tri dana (na bilo kojem mjestu).

Ako ubije neku kopnenu životinju (lovinu) ili bar uputi na nju, treba dati njenu protuvrijednost koju će procijeniti dva pravedna čovjeka. Potom za tu vrijednost može kupiti kurbana i zaklati ga, ili za te pare kupiti hrane i podijeliti siromasima, svakom od njih pola sā’a pšenice, ili ako hoće za svako pola sā’a da posti po jedan dan. Ako šta preostane manje od pola sā’a, taj višak može udijeliti kao sadaku ili dopostiti još jedan dan.

Ako ubije uš ili skakavca, treba dati sadake koliko hoće.

 

Pećina Hira na brdu Džebeli-nūr iznad Mekke 

Osnovni pojmovi i nazivi

Akaba – jedno od tri mjesta na Mini na kojem se bacaju kamenčići.

Arefāt – prostrana visoravan 20 km istočno od Mekke.

Bejtul-harām ili Bejtullāh – Božija Kuća, harem Kabe.

Džebeli-nūr – Brdo svjetlosti, na kojem se nalazi pećina Hirā u kojoj je Poslanik, a.s., primio prvu objavu. Nalazi se istočno od Mekke.

Džebeli-rahme – Brdo milosti. Nalazi se na Arefatu.

Džemre – mjesto na Mini na kojem se bacaju kamenčići. To se radi na tri mjesta ili džemreta.

Džennetul-bekī’ – mezarje pokraj hazreti Pejgamberove džamije.

Hadžerul-esved – Crni Kamen uzidan u istočnom uglu Kabe. U njega je položen prvotni zavjet ljudskog roda u Bezmi-elestu (praiskonu) kad je uzvišeni Allah upitao duše: E lestu bi-Rabbikum (Nisam li Ja vaš Gospodar?!), na šta su sve duše odgovorile Belā (Jesi!). Našim izgovaranjem šehadeta kod Hadžerul-esveda mi potvrđujemo taj prvi zavjet vjere.                                             

Harem – Mekka i njezina okolica do izvjesnih granica. Od strane Medine to je et-Ten’īm, oko 5 kilometara od Mekke. Izvan toga je pojas Hilla.

Hatīm – niski polukružni zid koji se nalazi na sjevernoj strani Kabe.

Havd - džennetski Bazen

Hidžr Ismā’īl – mjesto unutar Hatīma. Računa se kao dio Kabe.

Hidžra – preseljenje Muhammeda, a.s., i muslimana iz Mekke u Medinu.

Hedj – kurban koji se kolje u Haremu. Kurban koji se kolje uz kirānski i temettu’ski način izvođenja hadža mora se zaklati u prva tri dana Bajrama. Meso tog kurbana hadžija može jesti. Ne bude li u stanju zaklati kurban, postiće prije Bajrama tri dana (najbolje je da posljednji dan bude dan Arefata) i sedam dana kad se vrati kući. Gazali kaže da ukoliko ne isposti tri dana na hadžu i vrati se u domovinu, onda će postiti deset dana uzastopno ili odvojeno. Kurban koji se kolje zbog nekog prijestupa ne smije se jesti.                   

Hill – prostor koji leži izvan Harema a unutar granica mīkāta.

 

Pojas Harema i Hilla

Ifrād – obaviti samo hadž ili samo umru. Takva osoba zove se mufrid.

Ihrām – sustezanje od određenih radnji koje su inače dozvoljene, a oznaka je i za dva komada nešivenog platna koja tada nosimo. Osoba koje je u ihrāmu zove se muhrim.

Ihsār – spriječenost hadžije koji je već u ihrāmu da obavi najosnovnije obrede hadža ili umre. Takva osoba zove se muhsar. Uzrok spriječenosti mogu biti bolest, propast novčanih sredstava, itd. Na ime te osobe potrebno je zaklati bravče u Haremu. Prema Ebu Hanifi to bravče može se zaklati i prije Bajrama. Time se rješava ihrāma i bez brijanja ili šišanja.

Keffāret – iskup za određeni prekršaj u toku obavljanja hadža i umre.

Kirān – pod jednim ihrāmom obaviti i umru i hadž. Takva osoba zove se mukrin.

Kubā’ – mjesto južno od Medine.

Mahrem – muška osoba iz najbližeg roda s kojim žena putuje na hadž. Mahrem može biti njezin muž ili ona osoba s kojom ne može stupiti u brak, poput oca, brata i sl.

Mekāmi-Ibrāhīm – mjesto pred Kabom na istočnoj strani gdje se nalazi kamen s tragovima Ibrahimovih, a.s., stopala.

Mesdžidul-harām – Haremi-šerif, prostrano dvorište oko Kabe.

Mīkāt – granica koju ne smije prijeći onaj ko hoće da uđe u Mekku što neće ihrām učiniti za hadž ili umru. Mikata ima pet. Od strane Medine to je Zul-Hulejfa.

Minā – mjesto između Mekke i Muzdelife.

Mīzāb – kabenski oluk od strane Hatima.

Muhammed i Ebū Jūsuf – dva poznata hanefijska učenjaka, učenika hazreti Ebū Hanīfe.

Mušrici – mnogobošci, politeisti.

Mutavvif – domaćin u Mekki.

Muzevvir – domaćin u Medini.

Muzdelifa – mjesto između Arefata i Mine.

Remj – bacanje kamenčića na Mini.

Reml – žurno vršenje prva tri obilaska oko Kabe uz treskanje ramenima.

Revdai-mutahhera – dio hazreti Poslanikove, a.s., džamije koji leži između njegova kabura i njegove minbere. Za nju Poslanik, a.s., veli kako je jedna od džennetskih bašči.

Sevr – brdo i pećina u kojoj se Pejgamber, a.s., sklonio zajedno sa Ebu Bekrom pred potjerom iz Mekke kad je činio hidžru (iseljenje) u Medinu.

Tavāf – obilaženje Kabe u smjeru suprotnom od smjera kretanja kazaljke na sahatu. Hadžskih tavāfa ima tri:

-         tavāful-kudūm – tavāf po prispjeću u Mekku (za one koji obavljaju hadž na način ifrāda ili kirāna).

-         tavāfuz-zijāre – glavni hadžski tavāf.

-         tavāful-vedā’ ili tavāfus-sadr – oproštajni tavāf pred odlazak iz Mekke.

Telbija – riječi: Lebbejkellāhumme lebbejk, lebbejke lā šerīke leke lebbejk, innel-hamde ven-ni’mete leke vel-mulke lā šerīke lek, koje uče hadžije.

Temettu’ – u danima hadža obaviti umru, osloboditi se ihrāma, te ponovo pred dan Arefata ući u ihrām i obaviti hadž. Takva osoba zove se mutemetti’.

Vukūf – stajanje/boravak na Arefatu. Vukūf se zove i stajanje na Muzdelifi.

Zemzem – izvor vode pokraj Kabe. Provreo je pod nožicama malog Ismaila, a.s., sina Ibrahima pejgambera.